25. ožujka obilježili smo UN-ov Svjetski dan meteorologije (koji se obilježava 23.ožujka).
Glavna idejna i organizacijska osoba bila je naša pedagoginja Ana Samaržija Lujanac, prof. uz pomoć geografa, biologa, fizičara i ostalih (tehničari: Bartol Horvat, prof. & Chiara, 3. a, Lidija Dumančić, prof.) koji su pomogli u ostvarenju ideje (video, tehnika, fotografije). Realizaciji su pomogli i mnogi drugi učenici koji su izradili plakat, snimku na ekranu TV-a, fotografirali i snimili video intervju s poznatim meteorologom i medijskom osobom Zoranom Vakulom, dipl. ing. fizike kojem se ovim putem zahvaljujemo na zanimljivom i motivirajućem predavanju.
Nadamo se budućoj suradnji, ali i nekim novim meteorolozima jer “Vakula je rek’o… pretežno vedro!”
Željka Polan, prof. Fotografije: Jozo Jerković, 2. b, Ana Tintor i Mia Muhar, 3.c
Učenici iz 1. b, 2. b i 3. d IV. gimnazije u pratnji Borisa Štimca, prof. i Tomislava Jurašinovića, prof. nalaze se u posjetu Hrvatskoj školi Miroslava Krleže u Pečuhu.
Dio učenika 3. e i 3. f razreda te 4 učenika 1. c razreda pogledali su predstavu Hotel Zagorje, nastalu prema romanu Ivane Bodrožić, u Gradskom dramskom kazalištu Gavella 19. ožujka 2026. godine.
Kratki osvrt na predstavu donosi nam Ana Antea Malekin (3. f): „Predstava se temelji na stvarnim događajima iz Domovinskog rata i prati život djevojčice iz Vukovara koja je morala napustiti svoj dom, ostaviti oca i živjeti u skloništu za izbjeglice. Priča je ispričana iz dječje perspektive te to dodatno povećava osjećaj nepravde prema najosjetljivijima. Kroz priču vidimo koliko je teško odrastati u takvim okolnostima i koliko rat utječe na obične ljude. Svaki lik nosi svoj poseban križ i unutarnju borbu. Predstava je bila jako dirljiva, ali i zanimljiva jer se u nekim trenutcima moglo i nasmijati, a onda bi se sve odjednom promijenilo u potresno. Ti nagli prijelazi bili su posebno upečatljivi jer su nas zaista pogodili. Posebno me se dojmio dio u kojem glumica govori o sudbini oca. Ne prikazuje se točno kako je umro, već ona iznosi svoju nadu da je umro među prvima kako ne bi morao prolaziti kroz najgore oblike patnje. U tom trenutku zaista se osjeti koliko je ta priča stvarna i koliko boli nosi u sebi.“
Učenici 1. c razreda prethodno su u siječnju bili na književnom susretu s književnicom Ivanom Bodrožić, odnosno na predstavljanju njezine nove knjige Fikcija u Centru za kulturu Novi Zagreb. Susret je bio organiziran u sklopu programa Izvan korica – ciklusa književnih susreta koje vodi naša renomirana prevoditeljica i promotorica suvremene književnosti, Patricija Horvat. Moramo priznati da smo bili prepoznati kao angažirana skupina Četvrte koja njeguje kulturu i pisanu riječ jer smo na susretu zauzeli polovicu sjedećih mjesta.
Osim što je ukratko predstavila svoj književni opus i novu knjigu Fikcija, u kojoj propituje granice između stvarnosti i književnog oblikovanja iskustva, autorica je govorila i o svom nezaobilaznom romanu Hotel Zagorje, o onom što je potiče na pisanje, identitetu i patrijarhatu, društvenim nepravdama i osobnim traumama te drugim temama, a na kraju se rado s nama i slikala. Čak je i naša učenica Vida Martinović ispod sjedala pronašla kupon za nagradu – Ivanin roman Hotel Zagorje koji joj je autorica odmah i potpisala.
Plan nam je zaokružiti ovaj ciklus pozivom autorice na književnu večer, odnosno druženje u Četvrtoj, što ćemo, nadamo se, i ostvariti.
Međunarodni dan sreće „pao“ je na datum na koji smo obilježili u Školi i Dan mozga (povodom Tjedna mozga u Hrvatskoj). No, ipak, to je dvoje povezano jer smo sretni kad surađujemo s osnovnoškolcima i predškolarcima, kad im možemo pokazati prostor u kojemu boravimo i podučiti ih novim znanjima te time širiti sreću. S druge strane, upravo mozak i živčani sustav imaju itekako veze s hormonima sreće.
Učenici 1. a, 3. a, 3. e. i 3. f razreda dobili su zadatak razmisliti o tome što ih čini sretnima, s tim da su u odgovorima trebali biti što kreativniji, zanimljiviji, duhovitiji, originalniji. Bilo je tu svakojakih odgovora – od onih općih da ih čini sretnima ples, ispijanje kave na suncu, druženje s prijateljima, preko onih „školskih“ kao što su trenutci kada saznaju da neće imati zadnji sat, kad dobiju dovoljan iz matematike i kad im se odgodi test, do onih kao što su biti prvi u redu u pekarnici preko puta škole, kad nađu u džepu 10 eura na koje su zaboravili ili kad ih dočeka doma jelo koje vole. Učenici su svoje odgovore složili na plakat te ga ukrasili emojijima. (Pogledajte plakat u školskom predvorju i pročitajte ostale zanimljive odgovore.)
Ida Turkalj i Kora Crnogorac (3. e) dobile su zadatak snimiti video s temom sreće. Upitale su učenike i profesore u kratkim intervjuima što za njih znači sreća te s kojim bi bojom, instrumentom ili, pak, cvijetom povezali osjećaj sreće. Video možete pogledati na poveznici:
Izdvojili smo i nekoliko zanimljivih misli u vezi sa srećom, isprintali ih u raznim bojama i tako osvježili prostor između prizemlja i prvoga kata Škole. Ako ih još niste primijetili, zastanite, pročitajte ih, udahnite, nasmiješite se i neka vas prožme osjećaj sreće jer sreća nije potpuna ako se ne dijeli.
Već tradicionalno obilježavamo Svjetski dan voda koji povezujemo sa Svjetskim danom poezije tako da učenicu pišu svoje poetske ostvaraje na temu vode te slikaju motiv vode u željenom formatu i slikarskoj tehnici. Ove smo godine, moramo priznati, dobili najveći broj učeničkih radova na temu vode te smo izložbu koja je bila postavljana prošlih godina u knjižnici, prebacili u školsko predvorje. Učenike su na radove potaknule profesorica Antonija Domjanović Svalina i profesorica Ines Mateljak.
Osim ove izložbe, učenici 1. c razreda na Satu su razrednog odjela istražili zanimljive činjenice o vodi te su istražili i izdvojili nekoliko sadržaja u vezi s vodom koji se nalaze pod zaštitom UNESCO-a, odnosno nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Učenici su izdvojili sadržaje iz Republike Hrvatske kao što su Plitvička jezera (nacionalni park) i Geopark Viški arhipelag (Vis i okolni otočići Biševo, Sveti Andrija, Brusnik, Jabuka i Palagruža). Osim toga, pisali su o Škocjanskim jamama (Slovenija), Ohridskom jezeru (na granici između Sjeverne Makedonije i Albanije), Velikom koraljnom grebenu (Australija), Bajkalskom jezeru (Sibir) i sve su to popratili slikama. Sadržaj UNESCO plakata izradili su: Lana Antešević, Lota Ilijašić, Adrian Maltašić i Lucija Marčinko (1. c), a o vizualnom identitetu plakata pobrinule su se učenice 3. e razreda: Tea Petrović, Ana Jurak i Kata Puljiz.
