Mladi i čitanje – podcast IV. gimnazije iz Zagreba “Četvrta dimenzija” S01E02
U ovoj epizodi poslušajte koliko su gimnazijalci (ne)zadovoljni lektirnim naslovima, ali i saznajte više o projektu “Čitanje u fokusu”. U gostima su Katarina, Korina i Magdalena iz 3.f te Anamarija i Ana iz 3.c.U komentarima napišite svoje preporuke za čitanje.Voditelji su Boris (2.e) i Grgur (2.d); mentorica Marina Vrdoljak, prof.
U dvorani Stare gradske vijećnice, tradicionalno na kraju nastavne godine, okupile su se sve ŠIZ grupe Grada Zagreba kako bi predstavile svoje teme kojima su se bavili. IV. gimnazija ima dvije grupe pod vodstvom profesorica Modronja i Vrdoljak. Jedni su se bavili temom “Glas mladih se nedovoljno čuje” i njihove aktivnosti su iznijele Nina i Sara iz 2.b dok su drugi imali temu “Govor mržnje na društvenim mrežama” čije su djelovanje iznijele Rona i Laura iz 3.b.
Tzv. Grand finale se odvijalo u četiri bloka tijekom cijelog dana. Naše su grupe bile u trećem bloku. Sve je pomno popratio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet i na kraju svaku grupu posebno i detaljno komentirao. Dobili smo pohvale za svoj rad i zaključke. Bilo je inspirativno slušati o toliko različitih problema i o načinima njihova rješavanja za svaku grupu koja je dobila svojih pet minuta (doslovno) za govornicom. Već brainstormamo čime bismo se bavili sljedeće školske godine.
Marina Vrdoljak, prof.
Učenici ŠIZ-a su započeli podcast IV. gimnazije pod nazivom Četvrta dimenzija. U prvoj epizodi bavimo se, a čime drugim nego sami sobom. Govorimo o prednostima pohađanja jezične gimnazije. Imamo puno ideja za sadržaje kojima bi se bavile buduće epizode. Pozivamo vas da nas zapratite i komentirate o kojim temama biste htjeli nešto čuti. Nadamo se da će vam se ovaj format svidjeti.
Četvrta dimenzija je dostupna na školskom YouTube kanalu.
Na svečanosti u Hotelu Antunović učenicama i učenicima IV. gimnazije uručeni su certifikati o poznavanju njemačkoga jezika na razini B2/C1, Deutsches Sprachdiplom II (Njemačka jezična diploma). Okupljenima se biranim poticajnim riječima obratio predstavnik Veleposlanstva SR Njemačke, te voditeljica DSD programa za područje Republike Hrvatske Uta Wullenbäcker.
Stopostotna prolaznost sedamnaestoro kandidata iz IV. gimnazije razlog je našeg velikog ponosa i dokaz kvalitete naše Škole, te posvećenosti učenju i poučavanju jezika.
Osobito smo zahvalni i našim lektorima, izvornim govornicima njemačkoga jezika, Marijani Mujan-Valjak i Florianu Keidelu, koji su učenicima 4.A, B i E omogućili kvalitetnu pripremu za polaganje ispita u sklopu fakultativne nastave.
Našim učenicama i učenicima želimo mnogo uspjeha u budućnosti, a ovaj certifikat ne potvrđuje samo da njemački jezik koriste na visokoj razini, nego i da su spremni predano i marljivo raditi kako bi ostvarili svoje ciljeve!
I doista, Wittgensteinova misao o granicama vlastitoga jezika kao granicama svijeta, za naše učenike dobila je poseban smisao. Bilo da je riječ o studiju u inozemstvu, bilo o odabiru zanimanja, Njemačka jezična diploma pomaknula je granice njihova svijeta do neslućenih daljina. Ponosni smo što smo našim maturantima odškrinuli vrata u budućnost.
Ivana Valjak-Ilić, prof.
14. 5. 2026. predstavnici ŠIZ-a IV. gimnazije održali su predavanje na temu „Govor mržnje na internetu”, na kojem su sudjelovali svi predstavnici razreda. Učenici ŠIZ-a prikazali su rezultate ankete na temelju govora mržnje na internetu koju su proveli u osnovnoj školi, u gimnaziji i strukovnoj školi. Nakon toga imali smo kratku diskusiju u kojoj su mogli sudjelovati svi predstavnici razreda, tijekom koje su svi iznijeli svoje prijedloge, ideje i mišljenja. Bilo je to poučno predavanje u kojem smo svi mogli naučiti više o govoru mržnje s ciljem osvještavanja tog problema u današnjem svijetu.
mentorica: Sakin Modronja, prof.
Toni Kovačević, 3.d
U četvrtak 23.4.2026. u sklopu nastave ŠIZ-a bili smo na sastanku s pučkom pravobraniteljicom i nakon ugodnog dočeka vodili smo kvalitetan razgovor kroz kojeg smo doznali mnoge činjenice o govoru mržnje na društvenim mrežama te kako utječe na današnje društvo. Također, doznali smo što je zapravo govor mržnje, kako se definira te tko su najugroženije skupine. Najviše su naime ugrožene žene i pripadnici romske i srpske manjine.
Kroz razgovor dolazili smo do različitih ideja kako bismo taj problem mogli riješiti na internetu te kako mnogi korisnici radije zanemaruju takve poruke i ne djeluju kada uoče takav sadržaj. Isto tako, razgovarali smo i o tome kako mnogi korisnici ne žele reagirati zbog kompliciranog sustava prijavljivanja (npr. na Instagramu).
Zaključili smo kako su kazne slabije od očekivanja i kako bi se o govoru mržnje, trebale provoditi edukacije
Jakov Bertović, 3.d